U HARMONIJI HAOSA ČUDESNOG SVIJETA TOBOZA VLADANA DOBRIVOJEVIĆA I NJEGOVOG “ DOMA KIHOTĀ “

    

        Pieter Bruegel Stariji " Trijumf smrti " 1562 g.

     I gle, barokno, kameno primorsko selo, odavno napušteno, sada naseljeno hordom pažljivo odabranih stanovnika, koji su dobrovoljno došli tu, da učestvuju u opitu snimanja sirove građe, bez određenog cilja i nauma.              

     Nebrojeno dušâ, njihovih priroda i karaktera, stopljeno je u samo jedan oblik, oblik mase, đe pojedinac više nije bitan, jer gubi svaku ulogu koju je do tada imao u svijetu, nije bitan ni razlog njegovog postojanja, važan je samo onoliko, koliko doprinosi homogenosti mase koja će izazvati buduću katastrofu. Mase koja ima tu moć da bez nekog vidljivog razloga, pokrene bujicu mržnje, koja će kao krajnji cilj, proizvesti masovno uništenje.

     Jer, sve je u Tobozu počelo samo jednim tračem, da je neko započeo urotu. I to je bilo dovoljno da se pokrene čitav oblak panike među stanovnicima naselja. Više nije bio bitan ni razlog toj mržnji, nijesu ga ni tražili, niti im je bio potreban. Mržnja je sama sebi dovoljna, jedna je od velikih pokretačkih snaga ljudskog bitisanja i prosipanja emocija, kojom se nekako najlakše i najbrže čisti organizam od nagomilanog bijesa. I svi mi sami snosimo pośljedice za sopstvene izbore, jer sami biramo, da li ćemo da učestvujemo u opštem haosu koji vlada oko nas i da li ćemo se "utopiti“ u masu koja nas povlači svojom bujicom, kako je istakao i sam pisac;

     “ Jer, čak i da svuda unaokolo besne talasi zlobe, vi sami ste jedini od koga zloba može dobiti dozvolu da razjede i vaše biće.” ( 129 str. )

     Kada ovo kažem, mislim na bujicu koja nas vreba na svakom koraku, da li ćemo se povesti za hordom velikonacionalističkih ideja, koje se šire oko nas? Ili teških homofobnih ispada? Da li ćemo zdušno biti uključeni u potpuno zatupljivanje ljudskog roda, prateći razne zadruge, parove i ostale pojavne mizerije društva? Da li ćemo biti učesnici Velikog brata, razotkrivajući sopstvenu nutrinu, boravkom na društvenim mrežama? Izbor je naš i samo naš.

      I tako ta većpominjana “zloba u nama” nekako postaje osnova oko koje se plete čitava priča u Tobozu, a kad bolje porazmislimo, zar to nije osnova svih međuljudskih odnosa, nažalost. Đeca zlobe - zavist i ljubomora, zar nijesu svuda oko nas, toliko protkani u svakoj pori društva, da njen gnusni smrad, možemo i u vazduhu ośetiti.

      Dalje razmišljajući o romanu, uviđela sam da moju misao vuče na potpuno drugu stranu od onoga kako sam obično navikla da čitam. Jer, svaki čitalac pristupa čitanju knjige na taj način da pokušava sebe da nađe u tim likovima, da utvrdi određenu količinu podudarnosti s glavnim junacima, da ih podržava ili osuđuje, te tako daje sebi neku nepisanu i neodobrenu ulogu kritičara. Ovaj roman mi to nije dozvolio.

     Imala sam tu čast da „Dom Kihota“ pročitam prije njegovog štampanja i evo mjesecima pokušavam da dokučim sve slojeve koji su u njemu dati. Vezivanje za pojedine ličnosti nije omogućeno, jer su dati fragmentarno, bez ikakvog udubljivanja u njihovu psihologiju, koje u tom smislu u romanu i nema. Date su samo kao krokiji, kao impresionistički bljesak koji daje samo jedan utisak, ono što smo pomislili o toj ličnosti na prvi pogled, i to ostaje tako. U tome je i jedna od mnogobrojnih neobičnosti ovog romana. I onda sam promišljala, koji je cilj pisca da uvodi veliki broj ličnosti, ako im detaljnijom razradom ne daje veći značaj? To može da se shvati tek na kraju romana i jasno dobija svoj smisao.

     To je ono što sam pisala na početku, da pisac prati pojedinca samo do onog momenta dok se on ne slije u masu i to je poenta cijelog romana. Količina mržnje koju je svako ulio u tu masu, daje joj razornu moć i rasplet je u tome, da nastali pritisak  izazove opšti pokolj. Scene prikazane tako da izgledaju kao praćene kamerom iskusnog filmadžije, daju završne kadrove obezglavljenih tijela, krvi, date kao kontrast bijelom kamenu i mirnoj uvali koju ispira more i koja postaje pozornica konačnog obračuna.

     Ja sam u ovom tekstu dotakla samo jedan mali segment koji ovaj roman obrađuje. Na Vama je da ga pročitate i da ostale mnogobrojne slojeve otkrijete sami.

U Beranama, 30.06.2018 g.